Dipl. ing. strojarstva Damir Škrinjar, član Upravnog odbora HDO-a, gostovao je u petak 14. veljače 2025. u 18:35 sati na Radio Sljemenu. Tema je bila važnost održavanja za funkcioniranje tehničkih sustava i postrojenja. Što je održavanje, pitala je voditeljica Jelena Ucović? Laicima, ljudima od riječi, poetama, umjetnicima predodžba održavanja pomalo je siva, kockasta, pravokutna…

Prepričano u kratkim crtama, Škrinjar je u polsatnoj emisiji objasnio kako je održavanje temeljna inženjerska aktivnost koja ima za cilj osigurati kvalitetan i pouzdan rad tehničkih sustava i postrojenja. Kako bi se usvajala nova znanja, prenosilo iskustvo i organizirali seminari, usavršavanja i slično, godine 1977. osnovano je Hrvatsko društvo održavatelja, koje je član Hrvatskog inženjerskog saveza i europske krovne udruge inženjera i menadžera održavanja EFNMS-a. Škrinjar je rekao kako je održavanje znanost kao i svaka druga, stalno napreduje, traži nova rješenja, a sama bit je predvidjeti moguće probleme u radu tehničkih sustava i djelovati preventivno pravodobnim metodama održavanja, intervencijama i izmjenama pojedinih dijelova sustava…

Kako to izgleda na primjeru grada Zagreba? – pitala je voditeljica. Pitanje je široko, odgovara Škrinjar, ali svjedoci smo da svakih malo širom grada pucaju vodovodne cijevi koje su položene prije 80 i više godina. Kvarovi uzrokuju nevolje stanarima okolnih zgrada te potenciraju prometne probleme. Dobar je to primjer kako održavanje treba biti prisutno u svakom segmentu života. I ne, nisu samo inženjeri sudionici održavanja i članovi udruge HDO, jer područje održavanja je toliko široko da je u gospodarenju tehničkim sustavima potrebna suradnja različitih struka.

Voditeljica je spomenula kako je dipl. ing. Škrinjar nedavno umirovljeni, dugogodišnji zaposlenik ZET-a i stručnjak u održavanja tramvaja i tramvajske infrastrukture. Škrinjar je objasnio da ZET ulaže velika sredstva u modernizaciju tramvajskih sustava, kako bi promet bio efikasan, cjenovno povoljan i prije svega siguran. Javnosti su poznati problemi s nedostatkom tramvaja i prije tri desetljeća i danas. U Hrvatskoj je proizvodnja modernih, niskopodnih tramvaja pokrenuta prije četvrt stoljeća, a u projektu su izvorno sudjelovali Gredelj, Končar i Đuro Đaković objedinjeni u “CROTRAM”. Novi tramvaji donijeli su novo iskustvo i komoditet korisnicima, a kroz održavanje i poboljšanja sustava postignuta je visoka pouzdanost od 95 posto. Najavljeno je da će za nekoliko dana zagrebačkim ulicama krenuti novo dizajnirani i u tehničkom smislu impresivan Končarov tramvaj. Škrinjar misli da će ga građani jako dobro prihvatiti, a o njegovoj izvrsnosti govori i zainteresiranost kupaca iz inozemstva.

Škrinjar je ukratko podsjetio na povijest zagrebačkog tramvaja, koja počinje 1891. konjskim tramvajem, nastavlja se 1910. elektrifikacijom pruga te prometovanjem brojnih tipova tramvaja koji su desetljeća prevozili putnike u Zagrebu, kao što su Ganz, M 22 i 24, Tatra, TMK… Svaki od njih imao je svoje karakteristike, a posljednji, Končarov, implementira nove tehnologije. Tako će novi tramvaji imati sustav napajanja vuče i nakon eventualnog nestanka napajanja električne mreže, kao i sustav podmazivanja voznih vijenaca, čime će se spriječiti škripanje kotača itd. Očekuje se visoka pouzdanost, iznad 95 posto, što će omogućiti besprijekornu eksploataciju.

(K. B.)