U Rovinju održano Savjetovanje HDO-a Održavanje 2023, MeditMaint 2023
Autor: Krešimir Brandt
Foto: Lovro Frković
U renomiranom hotelu Lone u Rovinju od 22. do 25. svibnja održano je vrlo uspješno međunarodno Savjetovanje HDO-a Održavanje 2023 MeditMaint 2023. Pozivni predavači stigli su iz Hrvatske, Slovenije, BiH, Finske, Španjolske, Grčke, a izlagači su bile brojne u Hrvatskoj i u svijetu poznate tvrtke Eccos-inženjering d.o.o., Valmet, Belmet97, QcodeIT WORKTREK, Neles, Velmet Flow Control, Hoval, Mettler Toledo, Kontroltest INT, Tehničar Servag Geico Taikisha Controls d.o.o., Eccos d.o.o. i Instro d.o.o.
Prvoga dana Savjetovanja predsjednik HDO-a dipl. ing. Drago Frković pozdravio je izlagače, tridesetak predavača iz Hrvatske te goste iz inozemstva. Pozvao je sve sudionike da razgledaju izložbu, porazgovaraju s dobavljačima o novim proizvodima, softverima, novim tehnologijama korisnima u složenome poslu održavanja tehničkih sustava, upravljanja imovinom i pripadajućem menadžmentu te da iskoriste slobodne trenutke za stvaranje kontakata i umrežavanje.
Prvi plenarni predavač bio je dipl. oec. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, poznati menadžer i predsjednik HUP-a. Tema vrlo aktualna Izazovi poslovanja u farmaceutskoj industriji danas. U javnosti postoji pomalo iskrivljena slika o položaju farmaceutske industrije u svijetu. Primjerice, mnijenje je kako farmaceuti vuku znatnu korist iz pandemije. To možda vrijedi za tri velike korporacije, proizvođače cjepiva protiv covida 19, ali generalno globalni položaj farmaceutske industrije nije na zavidnom nivou. Zbog vrlo skupih istraživanja i razvijanja novih lijekova, velikog broja tvrtki, proizvođača generičkih lijekova, jačanja regulatornih zahtjeva i selidbe proizvodnje na Daleki istok, stvara se velik cjenovni pritisak na svaki proizvod, a fundamentalna istraživanja, primjerice novih antibiotika, postaju neisplativa. Tržišnu situaciju dodatno su zakomplicirali pandemija, rat u Ukrajini, nestabilnost dobave sirovina pa su počeli pucati lanci opskrbe i na tržištu se osjeća povremena nestašica lijekova.
dipl. oec. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive
Izazov elektičnih automobila
U okviru ciljeva održivog razvoja na svjetskoj razini donesena je strateška odluka da se u automobilima razvijaju električni motori. No razvoj elektrokineze povlači za sobom rizike kojih još nismo svjesni. O tome je na Savjetovanju u Rovinju govorio dr. George Scroubelos, inženjer strojarstva, izvršni direktor grupe konzultantskih tvrtki u Grčkoj i na Cipru, s iskustvom od preko 30 godina u sigurnosti i upravljanju kriznim situacijama. Predavanje dr. Scroubelosa pobudilo je veliku pažnju jer je otvorilo cijeli niz pitanja i nedoumica.
dr. George Scroubelos
Dosadašnje iskustvo pokazalo je da uporaba, popravak i održavanje visokonaponskih električnih vozila predstavljaju posebne rizike ne samo za tehničare u automobilskoj industriji nego i za pomoć na cestama te osoblje, budući da je tehnologija iznimno nova pa nema dovoljno podataka o povijesnim incidentima. Električna vozila uglavnom pokreću visokonaponske istosmjerne baterije, a one se mogu pregrijati, zapaliti ili čak eksplodirati. Iako su požari u automobilima s litij-ionskim baterijama rijetki, oni stvaraju izuzetno visoke temperature u usporedbi s požarima u vozilima na benzin i mogu uzrokovati velik obim uništenja u nekoliko minuta. Za gašenje požara na električnom automobilu, pokazalo se, potrebna su dva vatrogasna vozila! Poznato je također kako hibridi i potpuno električni automobili imaju radni napon između 200 i 800 volti što omogućuje više od 100 kWh potrebnih za pogon vozila. Ako se dogodi kratki spoj ili ako netko dotakne goli konektor, mogao bi biti u ozbiljnoj opasnosti. Zato su u slučaju kvarova, sudara i sličnih nesreća mehaničari, vučna služba, službene osobe podvrgnuti riziku strujnih udara te opasnostima od požara kakve u benzinskim motorima još nismo susretali. U vrlo skoroj budućnosti morat će se izraditi sasvim novi standardi za radionice za popravak, nadalje za zaštitu od požara i izazove okoliša kao i za sigurnost mehaničara, osoblja za pomoć na cesti koji će morati proći posebne obuke.
O svijetu mjeriteljstva i mjernih jedinica na zanimljiv je način govorio prof. dr. Davor Zvizdić, ugledni znanstvenik i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Temelj svakog inženjerskog rada su mjerenja i analiza dostupnih mjernih podataka. Mjerenja su važna i za održavanje, jer omogućuju kvantifikaciju istrošenosti komponenti, deformacija, degradacije maziva… kao i osnovu za određivanje intervala održavanja, remonta ili servisa. Tijekom povijesti dužine su se mjerile palcima, laktima, stopama koje su u svakome kraju bile drugačije, potom i metrima koje nismo znali kako točno definirati. Vjerojatno prije jednog stoljeća nije bilo naročito bitno opisujemo li metar milijuntim dijelom većim ili manjim, no danas su i takva mala odstupanja neprihvatljiva. Na 26. međunarodnoj konferenciji za utege i mjere 2018. godine usvojen je Novi međunarodni sustav jedinica (novi SI) koji se počeo primijeniti na Svjetski dan mjeriteljstva 20. svibnja 2019. Kilogram, amper, kelvin i mol definirani su u smislu fiksnih numeričkih vrijednosti Planckove konstante (h), elementarnog naboja (e), Boltzmannove konstante (k B ) i Avogadrove konstante (NA ). Za preostale tri osnovne jedinice, sekundu, metar i kandelu, usvojene su nove formulacije.
prof. dr. sc. Davor Zvizdić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu
Održavatelji tehničkih sustava obučavaju se i kako spriječiti eksplozije. Svejedno se događaju nesreće kao što je bila eksplozija silosa u splitskoj Sjevernoj luci ili spremišta piljevine u Velikom Bukovcu, silosa pšenice u Bjelovaru. Zato je zanimljivo bilo izlaganje Održavanje objekata ugroženih eksplozivnom atmosferom stručnjaka za eksplozive Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave civilne zaštite, dipl. ing. Daria Dragojevića. Postrojenja koja koriste zapaljive plinove, pare, maglice i prašinu potencijalno sadrže područja s rizikom od eksplozivnih atmosfera.
stručnjak za eksplozive Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave civilne zaštite, dipl. ing. Dario Dragojević
Tehnologija i građevinarstvo
Održavanje objekata u kojima postoje područja rizična od eksplozivne atmosfere uključuje širok spektar aktivnosti usmjerenih na osiguranje i povećanje sigurnosti i zaštite ljudi, materijalnih dobara i okoliša, kao i smanjenje rizika od industrijskih eksplozija i velikih nesreća. Osoba koja provodi održavanje u prostorima rizičnim od eksplozivne atmosfere mora biti odgovarajuće educirana, opremljena i osposobljena, a tvrtke ovlaštene od strane MUP-a, RCZ-a, Sektora za eksplozivnu atmosferu. Kako kaže dipl. ing. Dragojević, čak 80 posto industrije u Hrvatskoj ima dijelove, postrojenja koji mogu imati eksplozivnu atmosferu!
Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, mr. sc. Željko Uhlir, dipl. ing., održao je predavanje Razvoj i prednosti BIM-a (Informacijsko modeliranje zgrada). Building Information Model/Modeling/Management skup je tehnologija, procedura i pravila koji omogućavaju suradnju više sudionika u projektiranju, izgradnji i upravljanju, to jest održavanju zgrade. Prednosti tijekom izvođenja radova su transparentnost i ušteda na složenim projektima zbog nužnosti cjelokupnog sagledavanja projekta, a posebno se prednosti očituju nakon izgradnje kada nastupa faza održavanja zgrade. Aktualni projekt koji se provodi uz pomoć BIM-a je izgradnja 27.800 četvornih metara novih objekata KBC-a Zagreb s heliodromom i s dodatnih 33.000 četvornih metara garaža i parkinga. Uštede koje omogućuje BIM kod takvih složenih projekata procjenjuju se na oko 20 posto. Vrlo dobra iskustva stečena su i prilikom izgradnje novog nogometnog stadiona u Osijeku.
Državni tajnik Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, mr. sc. Željko Uhlir, dipl. ing.
Ključni pokazatelji uspješnosti održavanja HRN EN 15341 bila je tema izlaganja dr. sc. Marije Šiško Kuliš. Hrvatska znanstvenica i profesorica s dva doktorata pretresla je normu koja navodi ključne pokazatelje učinka (KPI) funkcije održavanja i daje smjernice za definiranje skupa prikladnih pokazatelja za procjenu i poboljšanje učinkovitosti, učinkovitosti i održivosti u održavanju postojeće fizičke imovine, bilo industrijske, infrastrukture, objekata, civilnih objekata zgrade ili transportni sustavi u okviru vanjskih i unutarnjih utjecajnih čimbenika. KPI, efikasnost (učinkovitost), efektivnost (djelotvornost) i izvrsnost najčešće su korišteni pojmovi u tome izlaganju.
U poslijepodnevnim satima prvoga i drugoga dana Savjetovanja izlagalo je niz inženjera znanstvenka i menadžera iz brojnih hrvatskih tvrtki, s fakulteta, instituta. Njihove radove možete pročitati u Zborniku radova MeditMaint 2023.
Suradnici hrvatskoga gospodarstva i udruge HDO, također su održali zanimljiva predavanja. Grgur Čepo i Matija Šoban iz KOERA prezentirali su temu: Pružanje pomoćnih usluga s dizel agregatom Klimaoprema, Nova Gradiška. Marijan Mustač iz Belmeta 97 prezentirao je Napredna i moderna rješenja u preventivnom održavanju, Damir Lisjak iz Daikina prezentirao je Dodatne vrijednosti koje generira održavanje kroz primjene ugovornih servisnih suradnji, a Ivan Meštorović, također iz iste svjetski poznate tvrtke, prezentirao je Total Solution pristup tržištu. David Andreson iz Velmeta prezentirao je Kako poboljšati procese i ekološku učinkovitost.
Drugu godinu za redom HDO je nagrađivao najuspješnije izlaganje na Savjetovanju. Kriterij nije bio kvaliteta izloženog rada, nego uspješnost prezentacije. Glasati su mogli svi sudionici Savjetovanja izuzev članova Organizacijskog odbora. Ove godinu nagradu za najuspješniju prezentaciju s istim brojem glasova podijelili su Darko Virovac (tema: Pronalaženje grešaka u održavanju uporabom edukativnih inspekcija) i Ivančica Somođi (tema: Vodena kuga – Elodeae canadensis sp. – izazov u održavanju hidroenergetskih objekata).
EFNMS-ova radionica
U sklopu Savjetovanja drugoga dana održana je EFNMS-ova radionica gospodarenja imovinom. Tijekom proteklog desetljeća u području održavanja razvijeni su okviri za upravljanje imovinom, standardi održavanja, sadržaji tijela znanja (BoK), koncepti certifikacije, metodološki alati i nove tehnologije. Radionica EFNMS-a osmišljena kako bi pružila cjelovit uvid u ta pitanja i njihove međusobne veze. Dr. doc. Andrej Androina sagledao je aspekt utjecaja menadžmenta na donošenje odluka za ili protiv implementacije ASM-a. Finska profesorica na Tehnološkom univerzitetu Lappeenranta imala je praktičan primjer: Studiju slučaja investicijskih opcija u lučkom području. Španjolski profesor dr. Adolfo Crespo Marquez sa Sveučilišta u Sevilli govorio je o prednostima naprednih strategija upravljanja imovinom – Studija slučaja u sektoru željeznica. Na koncu slovenski menadžer Janez Tomažin govorio je o adekvatnom studiju slučaja u elektranama. Na koncu je radionica imala praktičan dio u kome su sudjelovao i auditorij.
Predavači EFNMS Radionice: Janez Tomažin, prof. Helena Kortelainen, prof. dr. Adolfo Crespo Marquez, Dr. doc. Andrej Androina
Posljednji dan bio je posvećen Skupštini HDO-a, raspravi i zaključcima Savjetovanja, proglašenju najboljih prezentacija temeljem glasova sudionika i terenskoj nastavi. U sklopu terenske nastave sudionici Savjetovanja posjetili su Infobip u Vodnjanu. Ova globalno uspješna informatička tvrtka, koja je u desetak godina od garaže i dva kompjutora izrasla u hrvatskog jednoroga (tehnološku tvrtku vrjedniju od milijardu dolara) primjer je kako kvalitetna ideja i upornost, upornost, pa samo i jedino predanost i upornost mogu vinuti neku tvrtku na poduzetnički Olimp. Članovi Uprave Infobipa upoznali su sudionike Savjetovanja s počecima Infobipa, od programa Virtualna općina Vodnjan do svjetski poznate tvrtke kojoj su partneri divovi kao što su Microsoft, Oracle, Philips, Meta, Samsung, Toyota, Vodafone…
Sudionici Savjetovanja u posjetu Infobip-a, Vodnjan, Hrvatska
Zaključci Savjetovanja mogu se podvesti pod ovogodišnji moto konferencije: Održavanje nije tek centar troška! Održavanje je struka o kojoj ovisi efikasnost i efektivnost tehničkih sustava, gdje se upravlja sustavima tijekom životnoga vijeka i o kojoj ovisi konkurentnost roba i usluga na tržištu.
Ovogodišnje Savjetovanje održano je pod pokroviteljstvom Ministarstva infrastrukture, graditeljstva i državne imovine.