ODRŽAVANJE 2017

Priveden je kraju i zadnji, deveti, tjedan izobrazbe za Europskog stručnjaka upravljanja održavanjem u organizaciji Hrvatskog društva održavatelja. Kao što su komentirali polaznici i predavači, a potonji su bili redom najeminentniji stručnjaci s hrvatskih tehničkih fakulteta i inženjeri s dugogodišnjom praksom u gospodarstvu, predavanja su se protegla kroz devet tjedana i dva godišnja doba. Predavanja su, slažu se svi, bila vrlo sadržajna jer su u teoretsko i znanstveno tkanje utkane nebrojene niti primjera iz prakse. Tako su riječi i brojke postale slike koje su predočile kako funkcionira vrhunska (ali i loša) praksa održavanja, kao i nove menadžerske tehnike na pragu digitalizacije proizvodnje i Industrije 4.0.

Posljednjega tjedna predavanja bilo je govora o normama u održavanju, s kojima se većina polaznika već susretala pa možda i s novom normom ISO 55000 – Sustav upravljanja imovinom.

Sjednica Upravnog odbora HDO-a, 72. po redu, održana je 21. 3. 2017. u prostorijama Hrvatskog inženjerskog saveza u Zagrebu. Predsjednik HDO-a dipl. ing. Drago Frković izvijestio je članove UO-a prvoj izobrazbi za Europske stručnjake upravljanja održavanjem (ESUO) koja se upravo vrlo uspješno privodi kraju u prostorijama HIS-a. Već su napravljeni prvi koraci kako bi se polaznicima certifiikat ubilježio u e-radnu knjižicu. Uvjet je da HDO uspostavi poslovnu suradnju s nekom obrazovnom institucijom.

Najavljeno je Savjetovanje 2017, tradicionalni godišnji skup HDO-a koji će se od 15. do 17. svibnja 2017 održati u Hotelu Olympia u Vodicama. Prethodna dva dana HDO će biti domaćin Generalnoj skupštini EFNMS-a, pa će prvoga dana Savjetovanja aktualne teme izlagati renomirani europski stručnjaci s područja teorije i prakse održavanja.

Na skupu u Vodicama HDO će radno obilježiti 40. obljetnicu osnivanja. Na radnoj proslavi nazočit će i prvi certificirani ESUO inženjeri i menadžeri.

UO je razmotrio problematiku uvođenja stalnih jednodnevnih seminara u organizaciji HDO-a. U sljedećemu razdoblju definirat će se teme i voditelji svakoga programa. Jedna od aktualnih teme je Ekonomika održavanja i Industija 4.0, seminar koji će se 30. ožujka održati u Hotelu Esplanade u Zagrebu.

Predsjednik HDO-a Drago Frković informirao je članove UO da će se sljedeća, druga, izobrazba ESUO početi u siječnju 2018. godine. Najavit će se na Savjetovanju u Vodicama te ujesen na mrežnim stranicama HDO-a i u tisku.

ESUO izobrazba započela je 31. siječnja u zimsko godišnje doba. Prošlo je osam tjedana od početka, tako da su predavači i polaznici u prostorijama Hrvatskog inženjerskoga saveza dočekali i proljeće.

– Kroz to vrijeme dogodilo se puno lijepih stvari – naglasio je prof. dr. Nedjeljko Štefanić – izobrazba je pri samome kraju, a polaznici su naučili i utvrdili cijeli spektar znanja potrebnih za europsku i svjetsku certifikaciju zvanja kojim se u praksi bave – održavanjem tehničkih sustava i industrijskih pogona. Pri tome su se susreli s najsuvremenijim tendencijama i tehnologijama koje su temelj galopirajuće Industrije 4.0. Tako je prof. Štefanić uspoređivao norme iz serije ISO 9000 s Lean-om te je prenio zanimljive informacije i dojmove sa skupa G20 u Berlinu, koji j bio posvećen digitalizacijom proizvodnje.

Početkom predzadnjeg tjedna izobrazbe uzbuđenje raste, kako među sudionicima, tako i među predavačima i organizatorima. Tema, gradiva, a i znanja sve je više, ali neka pitanja stručnjacima su održavanja iznimno važna pa u pauzama često koriste slobodne trenutke za pitanja, potpitanja ili pak za tzv. stand up provjeravanje. Zato je utvrđivanju bitnih znanja prof. dr. Nedjeljko Štefanić posvetio jedan blok-sat.

Šesti tjedan edukacije za certifikaciju ESUO odvijao se po malo izmijenjenom rasporedu: tri predavača svaki su se dan izmjenjivala i predavala po dva sata, što je donijelo novu dinamiku i živost.

Prof. dr. Nedjeljko Štefanić tijekom teme Kompetencije za timski rad prezentirao je metodu osmice u reinženjering poslovnih procesa i procesa održavanja primjerom MAKIGAMI procesne mape u sklopu promjena u administrativnom dijelu poslovanja tvrtke. Drugi dio predavanja obilježila su pitanja i rasprava o ulozi lidera i menadžera, odnosno što obilježava jednu, a što drugu ulogu u poduzeću. Još je jednom prikazan primjer OEE ploče kao jednog od najvažnijih alata TPM-a.

Korporativna i radna kultura koja teži stalnom povećanju efikasnosti poznata je pod pojmom total productive management (TPM), ili na hrvatskom cjelovito učinkovito održavanje (CUO). Princip: odi u pogon, uoči problem, okupi stručnjake da ga riješe, kao i angažman svih zaposlenika u optimiranju procesa uz povezivanje proizvodnje, održavanja, nabave i drugih dijelova tvrtke, neki su od principa koji se provode kod primjene TPM-a. A da bi se procesi optimirali, valja poznavati ne samo procese, već i kritične točke strojeva i opreme, organizacije rada i resursa.

Najveći doprinos mnogim suvremenim tehnologijama održavanja te optimiranja proizvodnih procesa potiču iz Japana, iz japanskih megakompanija, pa je prof. dr. Nedeljko Štefanić peti tjedan svojih predavanja nazvao „Japanskim tjednom“. Ne bi li ilustrirao japansku praktičnost i ekonomičnost, prof. Štefanić je tijekom odmora od predavanja polaznicima za ručak poslužio japanski sushi. Mnogim polaznicima bila je to prilika da po prvi puta kušaju tradicionalnu japansku kuhinju.

Hrvatsko društvo za održavanje i upravljanje
tehničkim sustavima i infrastrukturom
organizira seminar:

Ekonomika održavanja i Industrija 4.0

Seminar će se održati u četvrtak, 30. ožujka 2016.
od 9:00 do 16:30 sati
Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb, Mihanovićeva 1

Kao i druge gospodarske djelatnosti, i održavanje je podložno ekonomskom vrednovanju. No, često i nerazumijevanju, napose od strane ekonomista i financijaša te visokog menadžmenta. Održavanje nikada nije samo sebi svrha, radi čega je više puta njegova važnost nedovoljno i necjelovito shvaćena. Često ga se promatra isključivo kao trošak, neminovnost kad se desi, bez obzira koliko se savjesno obavlja. Pri planiranju, brojke koje „iskaču“ iz stavke održavanja izgledaju kao nužno zlo.

Naravno, možemo se složiti da bi svijet bio ljepši, a život lakši, kada bi sve besprijekorno i trajno funkcioniralo bez umanjenih radnih svojstava i kada bismo mogli zaboraviti na održavanje. Doduše, život bi bio daleko ljepši i da nas vječno služi dobro zdravlje i mladost, odnosno kada bismo medicinu mogli škartirati. No, za sada to nije moguće pa se, osim samih vještina održavanja, trebamo kvalitetno upoznati i s ekonomikom održavanja: kako održavanje utječe na proizvodnost ne samo proizvodne opreme, već i na čitav lanac stvaranja vrijednosti i na vrijednost same kompanije. Cilj upoznavanja je shvatiti povezanost održavanja s drugim funkcijama u poduzeću te ekonomsku narav održavanja: kako učinke održavanja ekonomski promatrati i vrednovati te u kom trenutku uključiti održavanje u donošenje poslovnih odluka.