Šesti tjedan edukacije za certifikaciju ESUO odvijao se po malo izmijenjenom rasporedu: tri predavača svaki su se dan izmjenjivala i predavala po dva sata, što je donijelo novu dinamiku i živost.

Prof. dr. Nedjeljko Štefanić tijekom teme Kompetencije za timski rad prezentirao je metodu osmice u reinženjering poslovnih procesa i procesa održavanja primjerom MAKIGAMI procesne mape u sklopu promjena u administrativnom dijelu poslovanja tvrtke. Drugi dio predavanja obilježila su pitanja i rasprava o ulozi lidera i menadžera, odnosno što obilježava jednu, a što drugu ulogu u poduzeću. Još je jednom prikazan primjer OEE ploče kao jednog od najvažnijih alata TPM-a.

Korporativna i radna kultura koja teži stalnom povećanju efikasnosti poznata je pod pojmom total productive management (TPM), ili na hrvatskom cjelovito učinkovito održavanje (CUO). Princip: odi u pogon, uoči problem, okupi stručnjake da ga riješe, kao i angažman svih zaposlenika u optimiranju procesa uz povezivanje proizvodnje, održavanja, nabave i drugih dijelova tvrtke, neki su od principa koji se provode kod primjene TPM-a. A da bi se procesi optimirali, valja poznavati ne samo procese, već i kritične točke strojeva i opreme, organizacije rada i resursa.

Najveći doprinos mnogim suvremenim tehnologijama održavanja te optimiranja proizvodnih procesa potiču iz Japana, iz japanskih megakompanija, pa je prof. dr. Nedeljko Štefanić peti tjedan svojih predavanja nazvao „Japanskim tjednom“. Ne bi li ilustrirao japansku praktičnost i ekonomičnost, prof. Štefanić je tijekom odmora od predavanja polaznicima za ručak poslužio japanski sushi. Mnogim polaznicima bila je to prilika da po prvi puta kušaju tradicionalnu japansku kuhinju.

Hrvatsko društvo za održavanje i upravljanje
tehničkim sustavima i infrastrukturom
organizira seminar:

Ekonomika održavanja i Industrija 4.0

Seminar će se održati u četvrtak, 30. ožujka 2016.
od 9:00 do 16:30 sati
Esplanade Zagreb Hotel, Zagreb, Mihanovićeva 1

Kao i druge gospodarske djelatnosti, i održavanje je podložno ekonomskom vrednovanju. No, često i nerazumijevanju, napose od strane ekonomista i financijaša te visokog menadžmenta. Održavanje nikada nije samo sebi svrha, radi čega je više puta njegova važnost nedovoljno i necjelovito shvaćena. Često ga se promatra isključivo kao trošak, neminovnost kad se desi, bez obzira koliko se savjesno obavlja. Pri planiranju, brojke koje „iskaču“ iz stavke održavanja izgledaju kao nužno zlo.

Naravno, možemo se složiti da bi svijet bio ljepši, a život lakši, kada bi sve besprijekorno i trajno funkcioniralo bez umanjenih radnih svojstava i kada bismo mogli zaboraviti na održavanje. Doduše, život bi bio daleko ljepši i da nas vječno služi dobro zdravlje i mladost, odnosno kada bismo medicinu mogli škartirati. No, za sada to nije moguće pa se, osim samih vještina održavanja, trebamo kvalitetno upoznati i s ekonomikom održavanja: kako održavanje utječe na proizvodnost ne samo proizvodne opreme, već i na čitav lanac stvaranja vrijednosti i na vrijednost same kompanije. Cilj upoznavanja je shvatiti povezanost održavanja s drugim funkcijama u poduzeću te ekonomsku narav održavanja: kako učinke održavanja ekonomski promatrati i vrednovati te u kom trenutku uključiti održavanje u donošenje poslovnih odluka.

Četvrtoga tjedna predavanja prof. dr. Nedeljko Štefanić nastavio je prezentaciju proaktivne organizacije održavanja smanjenjem troškova, povećanjem produktivnosti, boljom kvalitetom održavanja. Obrađeni su pojmovi POKA YOKE i JIDOKA. Govorilo se i o zaštiti na radu s podacima o uzrocima nezgoda. Podaci o broju nezgoda i povreda na radu (u Hrvatskoj i u EU) te o odgovornosti održavatelja izazvali nevjericu i pozornost polaznika. Ilustrativni su bili primjeri različitih katastrofa u kojima je zakazalo održavanje.

Počelo novo tematsko područje Informacijski sustavi održavanja koje u prvom dijelu prezentira Luka Gauta iz CROZ-a. Od prvoga trena predavanje je bilo interaktivno pa su polaznici iznosili kakva su njihova iskustva s CMMS-om i kako zamišljaju "idealan" CMMS. Bilo je podosta ilustracija raznih organizacijskih problema, loših rješenja koji usporavaju procese održavanja, trendova na IT području. A jedan od trendova je internet stvari. Gdje su u tome procesu ljudi? Dok strojevi međusobno komuniciraju, ljudi koriste višak vremena za pomoć drugima, za kreativan rad, inovacije i svekolika poboljšanja.

Trećega tjedna edukacije u HDO-u počela su predavanja iz dvaju novih tematskih područja: Pojmovi održavanja na engleskom jeziku, koje vodi prof. Brankica Bošnjak-Terzić te upravljanje rizicima, koje predaje prof. dr. Vedran Mudronja.

Tehničke znanosti vrlo su precizne pa je i za razumijevanje problema nužan precizan rječnik. Svi su se već inženjeri susreli s tom problematikom; govorimo li o raspoloživosti, dostupnosti, pouzdanosti, ili pak o efikasnosti i efektivnosti, govorimo o različitim pojmovima s različitim značenjima. Slično je i s dijelovima tehničkih sustava. No, da biste čitali nacrte, upute, dobavili doknadni dio, ili da biste bili konkurentni na europskom tržištu rada i usluga potrebno je vladati terminologijom engleskoga jezika.

I drugi tjedan edukacije za certifikaciju Europskog stručnjaka upravljanja održavanjem donio je niz zanimljivih predavanja i interaktivnih radionica, sve usko vezane za održavanje tehničkih sustava i za gospodarenje fizičkom imovinom tijekom njenoga životnog vijeka.
Koje su vrste kvarova, kakve učinke mogu imati na tehničke sustave, pogone, okoliš, na čovjeka? Ne postoje nepoznati kvarovi. Postoje tek kvarovi koji nismo predvidjeli, spriječili i koji onda mogu imati blaže ili pak ozbiljne, čak i katastrofalne posljedice. Na više je to primjera kroz teoriju i svoja bogata praktična iskustva iznosio prof. dr. Igor Kuzle. Činjenica je da je za najveći broj kvarova odgovoran čovjek – ljudski faktor. Tako je bilo u slučaju NE Otok tri milje, NE Černobil, tako je u slučaju katastrofa većine zrakoplova, tako je i u našoj svakodnevnoj praksi. Odgovornost je proizvođača i održavatelja da spriječe kvarove, posebno katastrofalne i one koji zaustavljaju proizvodnju, a za to postoje brojna tehnološka rješenja, akumulirana iskustva, norme, zakonske odredbe. Odgovornost je to i konstruktora koji mogu kreirati znatne probleme, ali i olakšati život održavateljima, kao oni koji su prozore i vrata na podmornicama, zrakoplovima i brodovima konstruirali u okruglom ili ovalnom obliku. Praksa je pokazala da se za svaki dolar potrošen u preventivu uštedi 10.000 dolara u odnosu na slučaj kada se rješavaju posljedice zastoja tj. kvara. (The Manpower & Personnel Integration). Znamo da jednodnevni zastoj u nekoj rafineriji ili NE košta milijune (dolara). Katastrofe je bolje i ne spominjati. Toga treba biti svjestan svaki inženjer. Ali i visoki menadžment.

Koja su očekivanja polaznika edukacije za certifikaciju Europskog stručnjaka upravljanja održavanjem, pitao je polaznike prof. dr. Nedeljko Štefanić krajem prvoga tjedna predavanja.

Iskristalizirala su se sljedeće očekivanja: 1) moći primijeniti teoretska znanja usvojena na edukaciji u svakodnevnoj praksi, 2) unaprijediti buduću komunikaciju u tvrtkama iz kojih dolaze polaznici edukacije, 3) razviti partnerski odnos i s operativom i s upravom temeljem činjenica/suvremenih znanja, 4) razviti adekvatnu metodologiju KPI-a i poboljšati sustav kontrole, 5) poboljšati metodologiju i strategiju za povećanje efikasnosti održavanja, 6) steći nova znanja o suvremenim tehnologijama, primjerice, vezane za Industriju 4,0, Lean menadžment i 7) steći certifikat.